U Naučno-tehnološkom parku u Podgorici u petak 27. marta 2026. godine je održan Drugi forum održivih finansija, koji je okupio preko 150 predstavnika bankarskog i finansijskog sektora, donosioce odluka, kao i međunarodne partnere, s ciljem razmjene mišljenja o ulozi finansija u procesu zelene tranzicije i održivog ekonomskog razvoja. Fokus foruma bio je na usmjeravanju kapitala ka održivim investicijama, jačanju ESG standarda u poslovanju, kao i kreiranju stabilnog i podsticajnog ambijenta za mobilizaciju privatnog kapitala u pravcu dugoročnog i odgovornog rasta. Forum je organizovao Centar za finansije, licencirana naučno-istraživačka ustanova, u saradnji sa Crnogorskom komercijalnom bankom, našim već tradicionalnim partnerom. Posebno nam je zadovoljstvo i čast što je značaj ove teme prepoznala i Privredna komora Crne Gore, kao ključni akter u razvoju poslovnog i ekonomskog ambijenta, koja nam se ove godine pridružuje i kao partner Foruma. Medijiski sponzor je portal Bankar.
Forum je otvorio gdin Igor Lukšić, predsjednik organizacionog Odbora Foruma i bivši predsjednik Vlade Crne Gore. Kako je naveo, svijet se nalazi u fazi intenzivnih i dinamičnih promjena, u kojoj se geopolitički odnosi sve više oblikuju kroz prizmu energetskih resursa, dok države koje ulažu u obnovljive izvore i napredne tehnologije stiču značajnu stratešku prednost. Prema njegovim riječima, energetski sektor prolazi kroz snažnu transformaciju, podstaknutu tehnološkim inovacijama, naročito u razvoju baterijskih sistema i digitalnih mreža, što otvara prostor za rješenja koja su do nedavno bila teško zamisliva.
“Istovremeno, tehnološki napredak dodatno podstiče rast potreba za energijom, bilo da je riječ o vještačkoj inteligenciji, geotermalnim istraživanjima ili nuklearnoj fuziji”, kazao je Lukšić. On je naglasio da finansijski sektor ima ključnu ulogu u tom procesu, jer upravo kapital omogućava da inovacije postanu ekonomski održive i da se tranzicija ka novim razvojnim modelima zaista sprovede u praksi. Ukazujući na razmjere promjena, podsjetio je da su globalni kapaciteti iz obnovljivih izvora u protekloj deceniji porasli za više od 140 odsto, dok je samo tokom 2023. instalirano čak 50 odsto više novih kapaciteta nego godinu ranije.
“Paralelno s tim, svjedočimo ubrzanom razvoju opšte vještačke inteligencije, humanoidne robotike, ali i sve snažnijem rastu tzv. svemirske ekonomije, čija vrijednost već dostiže oko 600 milijardi dolara. Procjene takođe pokazuju da bi tokenizovana imovina do 2030. mogla dostići vrijednost i do 5.000 milijardi dolara”, istakao je Lukšić.
Kako je dodao, kapital danas ne prati samo ove procese, već aktivno učestvuje u njihovom oblikovanju, otvara nova tržišta i širi mogućnosti investiranja. Ipak, upozorio je da bez adekvatnog ljudskog potencijala ovakve promjene ne mogu dati pun efekat.
“Potrebni su motivisani akteri, jasno definisani i smisleni planovi, efikasna realizacija i odgovorno liderstvo”, rekao je Lukšić.
Kamarási: Crna Gora može biti evropska laboratorija zelene tranzicije
Pored njega, u uvodnom dijelu Foruma obratio se i gospodin Tamás Kamarási, predsjednik Upravnog odbora Crnogorske komercijalne banke i predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka Crne Gore, koji je istakao da održivost nije fraza, već svjesna odluka koja se donosi na nivou države, finansijskog sistema i svakog pojedinca.
On je istakao da održiva država podrazumijeva ekonomski rast koji ne ugrožava buduće generacije, uz očuvanje prirodnih resursa i jačanje društvene inkluzije.
„Održivost nije fraza, niti slogan. Vjerujem da je to jako svjesna odluka. I odluka koju treba da donesemo na tri nivoa: kao država, kao finansijski sistem i kao pojedinci“, kazao je Kamarási.
Govoreći o ulozi države, naglasio je da održivi razvoj podrazumijeva ravnotežu između rasta i očuvanja resursa, ali i društvenu stabilnost.
„U jednoj rečenici: održiva država ne mijenja sjutra za danas“, poručio je, dodajući da je ključno pitanje koliko je Crna Gora zaista odmakla od deklarativnog ka stvarnom napretku. Ona je već zelena, geografski, vizuelno, istorijski. Ali da li je dovoljno zelena?“, upitao je Kamarási, ukazujući na jaz između strategija i vidljivih rezultata na terenu. Poseban fokus stavio je na ulogu kapitala u procesu zelene tranzicije, naglašavajući da se ona ne može posmatrati isključivo kao ekološko pitanje.
„To je priča o kapitalu. O tokovima novca. I pitanje je jednostavno: da li možemo usmjeriti investicije ka aktivnostima koje će imati smisla i za deset, pa i dvadeset godina?“, rekao je. U tom kontekstu, upozorio je da će ključni teret tranzicije pasti na privatni sektor.
„Evo jedne neprijatne istine: javna sredstva neće biti dovoljna. Više od 70% ove tranzicije zavisiće od privatnog kapitala“, kazao je Kamarási, dodajući da je ključno pitanje povjerenja investitora i ambijenta koji država stvara. Govoreći o ulozi Crnogorske komercijalne banke, istakao je da banka već implementira konkretne mjere kroz ESG strategiju, bez čekanja regulatornog pritiska.
„Ne čekamo regulativu da nas pokrene. Smatramo da su održive finansije jednostavno dobro bankarstvo. Jer kompanije koje imaju budućnost, imaju i vrijednost“, rekao je. Kamarási je posebno naglasio i treći, često zanemareni nivo – ličnu odgovornost pojedinaca.
„Često kažem: svako je odgovoran za svoje izbore. I zaista vjerujem da promjena počinje tu. Ne u dokumentima. Ne u upravnim odborima. Već u svakodnevnim odlukama pojedinaca“, poručio je. Dodao je da se održivost ne može graditi bez promjene ponašanja na mikro nivou, upozoravajući da će posljedice današnjih odluka snositi buduće generacije.
„Pitanje koje vrijedi postaviti je: da li živite na način koji rješava probleme, ili na način da ih vaša djeca naslijeđuju?“, kazao je.
Govoreći o konkretnim aktivnostima banke, naveo je da je tokom prošle godine u zajednicu uloženo više od milion eura, uz dodatni angažman zaposlenih kroz volonterske inicijative.
„Jer vjerujemo da banka nije samo finansijska institucija. Ona je dio društva u kojem posluje. A to nosi odgovornost“, istakao je.
Kamarási je ocijenio da Crna Gora ima potencijal da postane primjer uspješne zelene tranzicije na evropskom nivou, upravo zbog svoje veličine i fleksibilnosti.
„Crna Gora može biti evropska laboratorija zelene tranzicije. Ne neko ko prati, već dokaz da model funkcioniše“, rekao je, naglašavajući da „kompaktno znači brzo“ i da promjene mogu dati vidljive rezultate u kraćem roku nego u velikim ekonomijama.
Ipak, upozorio je da održivost zahtijeva dosljednost, a ne ambiciozne deklaracije.
„Možda sve ovo djeluje ambiciozno. Ali ključna riječ nije ambicija. Ključna riječ je dosljednost“, poručio je.
Na kraju, zaključio je da održivost može funkcionisati samo kao zajednički napor svih aktera.
„Održivost funkcioniše samo ako je zajednička. Ne možete preskočiti lični nivo i očekivati da sistem sam riješi stvari. Ne možete čekati državu, ako finansijski sektor ne daje podsticaj. Sve je povezano“, kazao je Kamarási.
Evropska investiciona banka jača ulogu u Crnoj Gori sa fokusom na inovacije i ljudski kapital
Šef predstavništva Evropske investicione banke u Crnoj Gori (EIB) Davor Kunc poručio je da se ulazak Crne Gore u Evropsku uniju ne smije posmatrati samo kao politički proces, već prije svega kao investicioni ciklus koji će značajno promijeniti strukturu ekonomije i finansijskog sistema. Prema njegovim riječima, ubrzanje ulaganja nije slučajno, već rezultat napretka u pregovorima sa EU, boljeg kvaliteta projekata i snažnije institucionalne saradnje.
„Do danas EIB je uložio više od 1,4 milijarde eura u Crnu Goru, a taj se tempo dodatno ubrzava. U poslije tri godine svjedočimo rastu, od oko 60 miliona eura u 2024, preko 83 miliona u 2025. do više od 200 miliona eura koje očekujemo ove godine. To nije slučajnost, već je rezultat tri ključna faktora“, kazao je Kunc.
Kunc je posebno naglasio da proces pristupanja EU predstavlja ekonomsku transformaciju, a ne samo politički okvir. „Proces pristupanja Evropskoj Uniji nije samo politički projekt. Ovo je prije svega investicijska priča“, poručio je on.
Kako je naveo, iskustva zemalja koje su već prošle ovaj put pokazuju snažan rast ulaganja nakon ulaska u EU. „Prije Hrvatske pokazuje se jasano obrazac. Prije članstva EIB finansira oko 3 milijarde eura projekata… dok je nakon članstva taj iznos u samo jednoj deceniji udvostručen, znači na 6 milijardi“, rekao je Kunc. EIB sredstva u Crnoj Gori usmjerena su na ključne sektore – transport, komunalnu infrastrukturu, obrazovanje, zdravstvo i podršku malim i srednjim preduzećima. Kunc je istakao da se radi o projektima koji nijesu opcija, već nužnost, navodeći konkretne primjere sa terena.
„Možete slobodno vratiti Đuđevića most na Tari. Bio sam nedavno na potpisu ugovora u opštini Mojkovac za modernizaciju pročistača. Tamo otpadne vode kroz taj pročistač idu u rječicu koja je pritoka Tare. Znači, ne može se ne raditi ta investicija“, rekao je. Dodao je i da su ulaganja u obrazovanje i zdravstvo ključna za dugoročni razvoj.
U fokusu ovogodišnjeg Foruma nalaze se dva ključna panela:
- Finansije za održivu budućnost
- Prvaci na terenu, lideri na tržištu: Playbook za finansijski uspjeh
I panel: Finansije za održivu budućnost
Prvi panel je moderirao Željko Bogetić, sa Instituta za primijenjenu ekonomiju, globalno zdravlje i proučavanje poslovnih sistema Univerziteta Johns Hopkins u Baltimoru, bivši vodeći ekonomista Svjetske banke.
Na panelu su učestvovali: Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Denis Mesihović, šef operacija u Svjetskoj banci, Tanja Bošković, rukovoditeljka projekta RegioTrade za Zapadni Balkan pri GIZ-u, kao i Remon Zakaria, šef kancelarije EBRD-a u Crnoj Gori.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova istakla je da razvoj ne može biti posmatran isključivo kroz ekonomske pokazatelje, već prije svega kroz kvalitet života građana.
„Ljudski razvoj je u centru našeg mandata. Govorimo o konceptu koji se značajno promijenio posljednjih godina i koji stavlja fokus na kvalitet života, a ne samo na ekonomiju i prihode“, kazala je Paniklova.
Ona je naglasila da održivi razvoj podrazumijeva stvaranje sistema koji omogućavaju dugoročno unapređenje društva i jednak pristup osnovnim uslugama.
„Razvoj znači mogućnost da ljudi uče, rade ono što žele, imaju pristup kvalitetnom zdravstvu i žive dostojanstven i prosperitetan život“, dodala je.
Paniklova je podsjetila i na konkretne inicijative koje UNDP sprovodi u Crnoj Gori u partnerstvu sa institucijama, uključujući projekte usmjerene na unapređenje finansiranja razvoja i digitalne finansije, kao i saradnju sa Centralnom bankom kroz projekat FinSTEM.
Iz Svjetske banke poručeno je da će u narednom periodu fokus biti na makrofiskalnoj stabilnosti, jačanju privatnog sektora i podršci zelenoj tranziciji, kroz konkretne investicije i reformske procese, kazao je Denis Mesihović, šef operacija Svjetske banke.
„Predviđene su investicije u vrijednosti od 350 miliona eura. Strategija je fokusirana na dva velika cilja. Prvi je unapređenje ekonomskih izgleda kroz makrofiskalnu održivost i jačanje privatnog sektora, dok je drugi usmjeren na održivo upravljanje životnom sredinom i zelenu tranziciju“, rekao je Mesihović.
Kako je naveo, aktivnosti Svjetske banke obuhvataju reformu poreske uprave, unapređenje zakonodavnog okvira u oblasti upravljanja otpadom, ulaganja u vodnu infrastrukturu i podršku održivom turizmu, kao i projekte u energetskom sektoru.
„Jedna od ključnih aktivnosti je garancija zasnovana na javnim politikama u vrijednosti od 160 miliona eura, koja ima za cilj da podrži Vladu Crne Gore da izađe na tržište i obezbijedi povoljnije uslove finansiranja“, istakao je.
Poseban fokus stavljen je i na projekat modernizacije finansijske infrastrukture kroz uvođenje instant plaćanja, koji se realizuje u saradnji sa Centralnom bankom Crne Gore.
Tanja Bošković, rukovoditeljka projekta RegioTrade – Zapadni Balkan ukazala je na značaj tehničke podrške u sprovođenju reformi i povezivanju politika, institucija i tržišta, posebno u kontekstu evropskih integracija.
„Ne obezbjeđujemo direktno finansiranje, već kao tehnička implementaciona agencija pomažemo institucijama i biznisima da primijene različite instrumente koji povezuju politike, institucije i tržište, kako bi se reforme uspješno sprovele“, kazala je Bošković.
Ona je istakla i važnost digitalizacije kao osnove savremenog finansijskog sistema i ekonomije.
„Digitalna ekonomija i finansije zasnivaju se na podacima, a njihova efikasna upotreba zahtijeva snažnu infrastrukturu, interoperabilnost i saradnju između institucija, što omogućava razvoj tržišta i investicija na većoj skali“, dodala je.
Evropska banka za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development) od 2006. godine uložila je oko 1,1 milijardu eura u više od 100 projekata u Crnoj Gori, uz snažan fokus na zelenu tranziciju, povezivanje i jačanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, saopštio je šef kancelarije EBRD-a u Crnoj Gori, Remon Zakaria.
„U EBRD-u smo prisutni u Crnoj Gori od 2006. godine i od tada smo investirali oko 1,1 milijardu eura kroz više od 104 projekta. Naši prioriteti su zelena tranzicija, povezivanje i konkurentnost malih i srednjih preduzeća“, kazao je Zakaria.
On je naglasio da EBRD svoje investicije kombinuje sa tehničkom pomoći i javnim politikama, kako bi podržao pripremu i realizaciju projekata.
„Pomažemo našim partnerima da pripreme projekte kroz tehničku pomoć, savjetujemo mala i srednja preduzeća i kroz partnerske banke obezbjeđujemo finansijsku i stručnu podršku krajnjim korisnicima, bilo da su u pitanju kompanije ili građani“, rekao je Zakaria.
Posebno je istakao da je 2025. godina bila rekordna za EBRD u Crnoj Gori.
Prošle godine realizovali smo investicije u vrijednosti od 215 miliona eura kroz 18 projekata, od čega je 47 odsto bilo klasifikovano kao zeleno. To pokazuje da je zelena tranzicija ključni dio našeg rada u Crnoj Gori“, naveo je on.
U energetskom sektoru, EBRD aktivno podržava razvoj zakonodavnog i investicionog okvira.
„Pomogli smo Vladi u izradi novog zakona o obnovljivim izvorima energije i radimo na pokretanju aukcija za obnovljive izvore, kako bi se stvorio regulatorni okvir i podstakao privatni sektor na ulaganja“, kazao je Zakaria. Dodao je da banka ulaže i u infrastrukturu za prenos i distribuciju energije, kao i u projekte energetske efikasnosti.
„Podržali smo unapređenje energetske efikasnosti u 24 škole i tri bolnice u Podgorici i Bijelom Polju, kao i razvoj regulatornog okvira kroz regionalne programe i saradnju sa bankama“, istakao je on. U finansijskom sektoru, EBRD sarađuje sa bankama poput Crnogorska komercijalna banka i Hipotekarna banka, kroz koje se plasiraju kreditne linije za podršku zelenim projektima i razvoju preduzeća.
„Kroz programe kao što su Go Green i Green Economy Financing Facility podržavamo i preduzeća i građane u tranziciji ka zelenoj ekonomiji“, naveo je Zakaria. Kada je riječ o infrastrukturi, EBRD je uključen u ključne projekte povezivanja.
„Auto-put Bar–Boljare je jedan od najvažnijih projekata koji smo podržali, a radimo i na modernizaciji željezničkog sistema, uključujući nabavku tri nova putnička voza“, kazao je on. Zakaria je naglasio i važnost unapređenja upravljanja u državnim preduzećima.
„Radimo na jačanju korporativnog upravljanja u državnim kompanijama, uključujući razvoj ugovora o javnim uslugama kako bi poslovanje postalo održivije“, rekao je on. Na kraju, istakao je da EBRD aktivno doprinosi jačanju privatnog sektora.
„Kroz saradnju sa Savjetom za konkurentnost i Fondom za kreditne garancije Crne Gore pomažemo unapređenje javno-privatnog dijaloga i oslobađanje likvidnosti u privredi“, zaključio je Zakaria.
II panel „Prvaci na terenu, lideri na tržištu: Playbook za finansijski uspjeh“
Panel diskusiju pod nazivom „Prvaci na terenu, lideri na tržištu: Playbook za finansijski uspjeh“ moderirao je Milorad Katnić, predsjednik Financial Solutions. Na panelu su učestvovali Aleksandar Šćekić, rukovodilac Službe investicionog bankarstva u ERSTE banci; Miljan Mijatović, direktor Direkcije za globalna tržišta i finansijske usluge u CKB-u; Gojko Maksimović, direktor Sektora finansijskih tržišta u Hipotekarnoj banci; i Bojica Bošković, direktor sektora za upravljanje aktivom i investiciono bankarstvo u Lovćen banci.
Otvarajući razgovor, Bojica Bošković, direktor Sektora za upravljanje aktivom i investiciono bankarstvo Lovćen banke, ukazao je da je u bankarskom sektoru dominantan konzervativan pristup – cilj je što manji rizik. Kao interesantan fenomen naveo je da su tržišta snažnije reagovala na krizu u Ukrajini 2022, nego na nedavne geopolitičke tenzije sa Iranom, uz napomenu da je i kretanje cijene zlata dodatno zakomplikovalo sliku.
Prema njegovim riječima, dio korekcije cijene zlata može se objasniti prethodnim snažnim rastom, ali i činjenicom da zlato više nema monopol na ulogu „sigurne luke“, jer konkurenciju dobija u kriptovalutama, prije svega bitcoinu.
Aleksandar Šćekić, rukovodilac Službe investicionog bankarstva u Erste banci, nadovezao se ocjenom da se pri analizi zlata mora uzeti u obzir i tržište energenata. Istakao je da zemlje Azije, usljed poremećaja u snabdijevanju naftom, prilagođavaju investicione strategije, što može uticati i na potražnju za zlatom.
Govoreći o održivim finansijama, podsjetio je da je Erste banka pionir u registraciji stranih investicionih fondova na našem tržištu, među kojima su i zeleni fondovi i fondovi koji ulažu u zelene obveznice, čime klijentima nude mogućnost plasmana viška sredstava u imovinu sa izraženom održivom komponentom.
Na pitanje da li investicioni proizvodi mogu biti konkurencija klasičnim depozitima, Miljan Mijatović, direktor Direkcije za globalna tržišta i finansijske usluge Crnogorske komercijalne bannke (CKB), podsjetio je da CKB ima najveći udio depozita u sektoru. Naglasio je da bankama kratkoročno odgovara jeftin izvor finansiranja, ali da dugoročno žele finansijski edukovanijeg klijenta, jer takav klijent gradi zdraviji portfolio.
Kroz custody usluge CKB nastoji da klijentima na jednostavan način predstavi opcije ulaganja, što je već rezultiralo vidljivim rastom investicionih portfelja u posljednje dvije do tri godine, jer su, kako je rekao, „ljudi osjetili potrebu da uposle svoj kapital, a ne da novac stoji na računima“.
O nivou spremnosti za preuzimanje rizika govorio je Gojko Maksimović, direktor Sektora finansijskih tržišta Hipotekarne banke, podsjećajući da je ta banka već godinama lider po ulaganju u hartije od vrijednosti, sa oko 40 odsto aktive plasirane u investicione papire. Istakao je da Hipotekarna banka, pored sopstvenog portfelja, upravlja i značajnim iznosom sredstava custody klijenata, te da prometi na međunarodnim tržištima dostižu više stotina miliona eura godišnje, što banku sve više pozicionira kao regionalnog igrača. Ipak, prema njegovim riječima, finansijska edukacija u Crnoj Gori nije na zadovoljavajućem nivou, a izostanak jasne državne strategije znači da je propušten dio potencijala – posebno nakon fiskalnih reformi i rasta neto zarada, gdje je tek manji dio povećanih primanja završen u investicijama, a najveći u potrošnji.
Dio diskusije bio je posvećen i prvoj emisiji državnih retail obveznica za građane, koja je, uprkos intenzivnoj kampanji, rezultirala skromnim obimom ulaganja.
Maksimović je ocijenio da je napravljeno nekoliko strateških grešaka – od komunikacije u kojoj su retail obveznice promovisane suprotstavljanjem banarskim kamatama na depozite, do ad hoc odluka o poreskom tretmanu kapitalne dobiti. Prema njegovom mišljenju, ukoliko država želi da razvije kulturu investiranja, mora osmisliti dugoročnu, konzistentnu strategiju, a ne pojedinačne, kratkoročne poteze.
Bošković je podsjetio da građani u Crnoj Gori već investiraju, ali dominantno u nekretnine – često sa više stanova nego što im je potrebno, od kojih dio ni ne izdaju. Zato, kaže, kod savjetovanja investitora prvo polazi od njihovih ciljeva, godina, profesije i porodične situacije, jer „nema univerzalnog portfelja“ – jer će nekom odgovarati veći udio rizičnije aktive, drugom će prioritet biti očuvanje kapitala uz skromniji prinos.
Šćekić je mladima poručio da najviše griješe kada preskaču osnovne korake edukacije i ulaze u rizične investicije vođeni „hypeom“ – od kriptovaluta do pojedinačnih akcija – bez razumijevanja biznisa iza tih instrumenata. Istakao je da formalno obrazovanje zanemaruje finansijsku pismenost, te da bi škole i bankarski sektor zajedno trebalo da ponude više sadržaja posvećenih osnovama upravljanja novcem i investiranjem.
Mijatović je najavio spremnost CKB-a da, u saradnji sa akademskom zajednicom, nastavi sa panelima, radionicama i neformalnim druženjima sa studentima, kako bi im se približilo planiranje finansijske nezavisnosti, koncept pasivnog prihoda i racionalnog upravljanja viškom sredstava. Maksimović je dodao da, u uslovima nedostatka likvidnih instrumenata na domaćem tržištu kapitala, investitori koji traže jednostavna i transparentna rješenja moraju sve češće da se okreću međunarodnim tržištima.
Forum kao početak novih partnerstava i održivih projekata
Završno obraćanje na Forumu održivih finansija imao je Nikola Vujović, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore (PKCG).
On je zahvalio svim učesnicima i partnerima koji su doprinijeli realizaciji Foruma, istakavši da kapital za održive projekte postoji, kao i spremnost finansijskog sektora da podrži kvalitetne inicijative – ali da privreda mora dodatno jačati kapacitete za pripremu i realizaciju takvih projekata.
„Ovo je tek početak novih projekata, partnerstava i ideja“, poručio je Vujović, naglasivši da su predlozi sa Foruma – posebno inicijativa za povećanje stepena finansijske pismenosti kod mladih – važan pravac djelovanja u narednom periodu, te da će Privredna komora Crne Gore biti na raspolaganju kao pouzdan partner u tim procesima.
„Gospodin Milijarda“: gdje sport prestaje, a finansije počinju
Forum održivih finansije sadržao je i je inspirativni razgovor sa Ivanom Miljkovićem, olimpijskim šampionom i autorom knjige „Prvaci na terenu, šampioni u finansijama“. Razgovor je vodio Ilija Mugoša, direktor istraživanja u Centru za finansije i Community Officer za Crnu Goru Evropskog Instituta za inovacije i tehnologiju (EIT), koji je temu otvorio poređenjem „gospodina Milijardu“ iz knjige sa mladim sportistom opsjednutim luksuzom, pitajući – koliko se taj pogled na vrijednosti može promijeniti kroz iskustvo i znanje.
Miljković je istakao da ga je sport odveo na put koji nije očekivao – iako je želio da bude arhitekta, sportski uspjesi su ga vrlo rano suočili sa odgovornošću za sopstvene finansije, posebno nakon odlaska u inostranstvo i višestrukog rasta prihoda. Bez formalnog finansijskog obrazovanja, bio je primoran da sam nauči kako da upravlja zarađenim novcem, što je, kroz brojne razgovore sa mlađim sportistima, na kraju pretočeno u knjigu.
„Savjetnici često koriste pojmove koje sportisti ne razumiju, ja sam pokušao da ih prevedem na jednostavan, životni jezik“, objasnio je Miljković, naglašavajući da se knjiga fokusira na profesionalne sportiste koji veoma mladi dobiju značajan kapital, a bez iskustva ga često povjere drugima ili troše kao da će karijera i visoki prihodi trajati vječno. „Nisam želio da ih plašim, već da ukažem na realne situacije – od povreda do naglih promjena u karijeri – i da ih podstaknem da razmišljaju na vrijeme.“
Na pitanje da li su nekretnine najbolji izbor ulaganja, istakao je da univerzalnog recepta nema i da je ključ u edukaciji. Podsjetio je da je lično ulagao u nekretnine, berzu, kripto, zlato, restorane i startapove, nekad uspješno, nekad manje, ali da je za svaku odluku najvažnije razumjeti rizik i sopstveni profil. Posebno je naglasio da je priča kako sportisti „nemaju vremena“ za učenje samo izgovor, jer se uvijek može naći barem sat vremena dnevno koji će se umjesto društvenih mreža posvetiti znanju.
Za kraj je poručio da mlade generacije, koje sve rjeđe imaju dodir sa fizičkim novcem, moraju dodatno da rade na razumijevanju realne vrijednosti zarade i dugoročnih posljedica finansijskih odluka, jer se upravo tu prelama razlika između kratkotrajnog uspjeha i održive finansijske sigurnosti.