Međunarodna konferencija “Montenegro in the EU: Lessons, Issues and Policy Directions” su povodom 20 godina obnove nezavisnosti Crne Gore uspješno organizovali Center for Finance i Privredna komora Crne Gore pod pokroviteljstvom Predsjednika Crne Gore. Ekskluzivni partner konferencije je bila kompanija Visa, dok je medijski partner bio portal Bankar.

Konferencija  je okupila veliki broj značajnih govornika među kojima su dobitnik Nobelove nagrade Džejms Robinson i istaknuti domaći i međunarodni eksperti iz devet država Evropske unije, sa ciljem da kroz iskustva, analize i dijalog sagledaju dvije decenije razvoja Crne Gore i ključne pravce njenog evropskog puta. Konferenciju je otvorila direktorica Center for Finance prof. dr Ivana Katnić i istakla je da članstvo u Evropskoj uniji nije cilj samo po sebi, već prilika za snažnije institucije, veće investicije, veću produktivnost i bolji životni standard. Ključno pitanje je kako evropsku integraciju pretvoriti u stvarnu ekonomsku i institucionalnu transformaciju.

“Članstvo u Evropskoj uniji nije samo po sebi cilj. Članstvo je platforma. Platforma za snažne institucije, za više investicija, za veću produktivnost, za bržu konvergenciju i na kraju za više životnih standard. Ali nijedan od tih rezultata ne dolazi automatski. Zato je ova konferencija zasnovana na jednostavnoj ideji. Učiti od onih koji su taj put već prošli. I ako postoji jedno pitanje kojim bih željela da se tokom dana vraćamo, to je pitanje kako da Crna Gora ne samo uđe u Evropsku uniju, već kako da u njoj uspije,“ navela je Katnić.

Direktorica prof. dr Katnić je izrazila posebno zadovoljstvo što je konferencija uvrštena među prateće događaje EU Enlargement Forum: Wider Europe-Stronger Europe, pod pokroviteljstvom komesarke za proširenje gđe Marte Kos.

Predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić naglasila je da evropske integracije moraju biti i priča o privredi, o konkurentnosti domaćih kompanija, izvozu, privlačenju investicija, otvaranju novih radnih mjesta i većoj uključenosti crnogorskih preduzeća na evropskom tržištu. “To mora biti priča o tome kako da naše kompanije budu spremne za Evropu, ali i o tome kako da Evropa bude spremna da prepozna potencijal naših kompanija. Jer, naša evropska budućnost će se mjeriti i brojem kompanija koje su spremne da izvoze na evropsko tržište, proizvoda koji ispunjavaju evropske standarde, investicija koje smo privukli, novih radnih mjesta, te sposobnošću naših preduzeća da koriste evropske fondove i budu ravnopravni učesnici u evropskim lancima vrijednosti”, navela je dr Drakić.

Predstavnik Delegacije EU u Crnoj Gori gdin Bernard Brunet čestitao je Crnoj Gori privremenom zatvaranje tri nova poglavlja, uključujući ona koja se odnose na statistiku i na ekonomsku i monetarnu politiku.  Istakao je da će za uspješno članstvo biti neophodni kontinuirana posvećenost, dosljedne reforme i strateška ulaganja, uz naglasak da samo usklađivanje zakonodavstva nije dovoljno za dugoročni prosperitet. “Sa 21 poglavljem koja su već privremeno zatvorena i još devet koja su trenutno pred Evropskim savjetom, kraj pregovaračkog procesa postaje veoma, veoma izvjestan. Kao što je predsjednica Fon der Lajen rekla tokom svoje posjete Podgorici prije nekoliko dana, Komisija u potpunosti podržava ambicije Crne Gore da do 2028. godine postane 28. država članica Evropske unije. Pristupanje Evropskoj uniji neće označiti kraj puta. Naprotiv, ono Crnoj Gori otvara mnoštvo novih prilika. Međutim, da bi se ova prilika u potpunosti iskoristila, biće potrebna kontinuirana posvećenost, dosljedne reforme i strateška ulaganja. Prije svega, neophodno je jasno razumijevanje da još mnogo toga treba da se uradi. Usklađivanje zakonodavstva jeste neophodno, ali svakako nije dovoljno da se osigura dugoročni prosperitet za građane Crne Gore. Zato se nadam da će današnje diskusije pružiti priliku za razmjenu iskustava, otvoreno sagledavanje situacije i utvrđivanje onoga što će Crnoj Gori najviše koristiti u godinama koje dolaze,” saopštio je Brunet.

Ministarka evropskih poslova u Vladi Crne Gore Maida Gorčević istakla je da Evropska unija već preduzima konkretne korake za pristupanje Crne Gore EU. Ona poručila je da završetak pregovora ne smije biti kraj reformskih ambicija, već početak nove razvojne faze. Uspjeh evropskih integracija, kako je istakla, mjeriće se snagom ekonomije, kvalitetom institucija i mogućnostima koje stvaramo za buduće generacije. “14 godina pregovora donijelo nam je dragocjeno iskustvo. Snažnije institucije jasniju predstavu o tome kakva država želimo da budemo. Članstvo u Evropskoj uniji otvorit će nam vrata jednog od najvećih svjetskih tržišta, ali od nas zavisi koliko ćemo mogućnosti koje su iza tih vrata se nalaze zaista iskoristiti. Zato završetak pregovora ne smije biti kraj naših reformskih ambicija, već početak nove razvojne faze. Jer pravi uspjeh Evropske integracije nećemo mjeriti samo datumom pristupanja, već snagom naše ekonomije, kvalitetom naših institucija i mogućnostima koje smo stvorili za generacije koje dolaze.”

Keynote: The Next Europe — Enlargement, Institutions, and Convergence

Posebno izlaganje na konferenciji imao je predsjednik Crne Gore mr Jakov Milatović istakao je da je evropska budućnost strateški izbor crnogorskog društva, a ne samo političkih institucija. Naglasio je važnost uključivanja civilnog društva u proces pristupanja, kao i zajedničku odgovornost Crne Gore i Evropske unije da proširenje ostane vjerodostojno i zasnovano na zaslugama. “Poruka je ovde jasna. Građani Crne Gore svoju budućnost vide u Evropskoj uniji i nijedan politički lider ne bi smio da to opredjeljenje uzima zdravo za gotovo. Istovremeno, civilno društvo treba posmatrati kao neizostavnog partnera u procesu pristupanja, a ne samo kao spoljnog posmatrača. Naša odgovornost je da u EU stignemo dobro pripremljeni. Odgovornost Evropske unije je da osigura da proces proširenja ostane vjerodostojan i zasnovan na zaslugama. A naša zajednička odgovornost je da se postaramo da naredno poglavlje evropskih integracija ojača kako Uniju, tako i demokratije koje teže da postanu njen dio. Tako proširenje postaje više od same politike. Ono postaje ulaganje u buduću Evropu”, poručio je predsjednik Milatović.

Prisutnima se putem video izjave obratio i Enrico Letta , bivši predsjednik Vlade Italije i predsjednik Jacques Delors Institute, učestvovao je u sesiji posvećenoj budućnosti Evrope, proširenju, institucijama i ekonomskoj konvergenciji. Njegovo učešće otvorilo je prostor za sagledavanje evropskog proširenja u širem kontekstu razvoja i budućnosti Evropske unije.

Ivan Miklos, bivši potpredsjednik Vlade i ministar finansija Slovačke, danas suosnivač organizacije MESA10, donio je perspektivu zemlje koja je prošla proces evropskih integracija. Njegovo iskustvo relevantno je za pitanja ekonomskih reformi, približavanja razvijenijim članicama EU i stvaranja uslova za održiv rast.

Marek Dabrowski, ekonomista i suosnivač CASE-a, povezanog sa istraživačkom mrežom Bruegel – Improving economic policy, učestvovao je u razgovoru o ekonomskim aspektima evropskih integracija, konvergenciji i razvojnim izazovima sa kojima se suočavaju zemlje kandidati.

Razmjena iskustava evropskih lidera i ekonomskih stručnjaka ukazala je na značaj povezivanja evropskih integracija sa konkretnim razvojnim politikama, jačanjem institucija i stvaranjem uslova za dugoročni ekonomski napredak.

Panel I — What Actually Worked? What Did Not Work? Why? Lessons from the New EU Member States

U okviru prvog panela međunarodne konferencije „MONTENEGRO IN THE EU – Lessons, Issues and Policy Directions“, predstavnici Slovenije, Hrvatske, Slovačke, Rumunije, Bugarske, Estonije i Poljske podijelili su iskustva svojih zemalja, ukazujući na rezultate članstva, izazove koji su uslijedili i pouke važne za Crnu Goru.

Diskusija je bila organizovana kroz tri grupe.

Grupa I — Slovenija, Hrvatska i Slovačka

Moderator: Davor Kunc, šef Predstavništva Evropske investicione banke (EIB) u Crnoj Gori

Mojmir Mrak, profesor i nosilac Žan Mone katedre na Univerzitetu u Ljubljani, istakao je da Slovenija, uprkos članstvu u EU, nije ostvarila očekivani napredak u ekonomskoj konvergenciji u kontinuitetu. Nakon pada tokom finansijske krize, zemlji je bila potrebna čitava decenija da se vrati na prethodni nivo u odnosu na EU. Naglasio je važnost kvalitetne pripreme za korišćenje evropskih fondova i očuvanja makroekonomske stabilnosti, posebno u malim državama. “Naša konvergencija je bila na 90 odsto, koliko iznosi i danas. Nakon krize koja je nastalala u vrijeme oridruživanja smo bili na 80 posto a sad smo na 90 ponovo. Praktično smo izgubili deceniju. Kao država smo bili fokusirani na ispunjavanje pregpvora. U našem slučaju fokus priširenja bio na usvajanu zakonodavstva i primjena je to pratila i tu smo pristupali sa manje pažnje“, kazao je Mrak. „Prvo, temeljno se pripremite za korišćenje fondova EU. Pristup značajnim sredstvima jeste dobra stvar, ali morate biti spremni da ih iskoristite. Kada postanete članica, počinjete da uplaćujete sredstva u budžet EU i ta obaveza je unaprijed utvrđena. S druge strane, ono što dobijate iz budžeta EU zavisi od ispunjavanja određenih uslova. Tako će biti i u novom finansijskom okviru. Primjere za to vidjeli smo u zemljama poput Bugarske i Rumunije neposredno nakon pristupanja. Drugo pitanje je stabilnost. Ona je, relativno posmatrano, još važnija za male nego za velike zemlje. To možda nije pravedno, ali život nije pravedan. Kada mala zemlja zapadne u krizu, može se naći prepuštena sama sebi. Kod velike zemlje situacija je drugačija“, kazao je Mrak.

Roko Tolić, izvršni direktor Aerodroma Crne Gore i bivši direktor Aerodroma Dubrovnik, ukazao je na to da članstvo otvara pristup većem tržištu i novim investicionim mogućnostima, ali istovremeno donosi snažniju konkurenciju. Istakao je da domaće kompanije moraju biti spremne da se takmiče na evropskom tržištu i kontinuirano unapređuju svoju konkurentnost. „Jedna realnost je da se otvarate velikoj konkurenciji iz EU. Pitanje je koliko je snažna ekonoija i koliko su kompanije spremne da se suoče sa tom konkurencijom. Dakle, olakšan je pristup mnogo većem tržištu, koje pruža brojne mogućnosti. To je prednost. Istovremeno, otvaranje prema tom tržištu znači i suočavanje sa snažnijom konkurencijom. Koliko je Crna Gora snažna i koliko su njene kompanije spremne da uđu na to tržište? To je važno pitanje. Za nas u Aerodromima Crne Gore situacija je nešto drugačija, jer aerodromi opslužuju geografski određeno područje. Uglavnom opslužujemo putnike koji se nalaze na udaljenosti od približno dva i po sata vožnje od aerodroma. Međutim, novi putevi mogu i da pojačaju konkurenciju tako što druge aerodrome čine pristupačnijim. Aerodrom koji nudi bolje linije i povoljne cijene karata može privući putnike s područja koja gravitiraju i drugim aerodromima. Konkurencija zato predstavlja rizik, ali nas istovremeno podstiče da shvatimo da moramo biti bolji“, kazao je Tolić.

Jan Marusinec, predstavnik MESA10 i bivši savjetnik u Ministarstvu finansija Slovačke, naglasio je da su članstvo u EU i kasnije u eurozoni bili snažan podsticaj reformama u Slovačkoj. Upozorio je da, bez kontinuirane političke posvećenosti i odgovorne ekonomske politike, reformski zamah može oslabiti, a fiskalni izazovi postati ozbiljniji. „Članstvo u EU, a kasnije i u eurozoni, predstavljalo je snažno uporište za reforme. Kada smo izgubili to uporište, reforme su, nažalost, stale i sada se udaljavamo od Evropske unije. Da to ilustrujem: kada smo sprovodili reforme, fiskalna politika bila je relativno oprezna. Sada je na 65% BDP-a, iznad relevantnih fiskalnih granica. Za narednu godinu odobren je deficit od 5% BDP-a, tako da se krećemo prema dugu od 70% BDP-a. To je neodrživo i nešto mora da se promijeni. Pristupanje EU bilo je veoma djelotvorno uporište i reforme su sprovedene. Ali kada to uporište nestane, potrebno vam je drugo ili snažna politička posvećenost svih relevantnih aktera vođenju zdrave ekonomske politike“, kazao je Marusinec.

Grupa II — Rumunija i Bugarska

Moderator: Tamás Kamarási, predsjednik Uprave CKB banke

Laurian Lungu, ekonomista i predstavnik Consilium Policy Advisors Group (CPAG), istakao je da je članstvo u EU doprinijelo rastu životnog standarda u Rumuniji, povećanju kupovne moći i većoj mobilnosti građana. Ipak, upozorio je da rast zarada mora biti praćen rastom produktivnosti. U suprotnom, razvoj zasnovan prvenstveno na potrošnji može dovesti do makroekonomskih neravnoteža i velikih deficita. „Nakon pridruživanja standard građana Rumunije se poboljšao, ljudi žive bolje. Postojala je politička volja da se pridružimo  EU koja je trajala od 97. godine. Uzelo je puno vremena. Očekivanja su takođe rasla i ono što je bilo još važnije je otvaranje granica i svi su mogli  putovati po Evropi i došlo je do rasta kupovne moći. Jedan od benefita članstva je kretanje radne snage i to će podrazumnijevati i rad u domenu zarade“, kazao je Lungu  i osvrnuo se na rumunsko iskustvo sa zaradama. „Imali smo niže zarade i proteklih decenija smo podigli minimalac 300 odsto, u odnosu na 2016. godnu. Svake godine je minimalca rastao dvocifreno. Rezultat toga je, mora se povećati produktivnost. Ne može zarada povećavati na papiru. Ta politika nas je dovela da imamo rast koji se bazira na potrošnji a ne na investicijama. Zbog toga imamo veliki deficit tekućeg računa i moramo praviti  korekcije. Imamo velike dibalanse. Ta politika može funkcionisati neko vrijeme ali na kraju će doći na naplatu.“

Lubomir Mitov, nezavisni finansijski konsultant i bivši glavni ekonomista za Centralnu i Istočnu Evropu u UniCredit-u i Svjetskoj banci, ocijenio je da je životni standard u Bugarskoj dostigao najviši nivo u novijoj istoriji zemlje, ali da konvergencija sa EU i dalje ostaje ograničena. Kao ključne prepreke izdvojio je slabe institucije, loše upravljanje i korupciju. Naglasio je da pristupanje EU nije završetak procesa, već početak daljih promjena, uz potrebu za ravnomjernijim regionalnim razvojem i stvaranjem boljih prilika za mlade. „Sve države se razlikuju. Svi su iznad ili ispiod ali konvergencija od 100 posto nije pitnaje i da li se može dostići već gdje želite da budete. Kada su domaćinstava u pitnaju, Bugari imaju najbolji standard u novijoj istoiriji. Ne može se porediti sa komunizmom ali smo i dalje na niskom nivou konvergencije zbog privih godina upravljanja. To tumačim činjenicom da smo se suočavali sa slabim institucijama, lošim upravljanjem i korupcijom. Te stvari značajno utiču…Mislili smo da je pristupanjem sve završeno. Institucuje su ostale iste a promjene sistem nije se mijenjao. Bilo je puno napratka tu. Dakle, fokusirati se na institucijalne izmjene. Takođe, ono pto je bilo indikativno je da se većina promjena se dešava u glavnom gradu što nije slučaj sa ostatkom države i to je veliko razočarenje. Bugarska je na 57 odsto standarda EU i moramo se pomiriti sa tim da neko mora biti gubitnik tog procesa. Veliki broj građana je nakon pristupanja napustio zemlju zbog angažmana u inostranstvu ali se ljudi polako vraćaju. Potrebno je kreirati prilike za mlade ljude. Oni žele da vode biznise kod kuće i oni se vraćaju ali se ne vraćaju manje kvalifikovani radnici“.

Grupa III — Poljska i Estonija

Moderator: Inna Šteinbuka, profesorka Univerziteta u Letoniji i predsjednica Fiskalnog savjeta Letonije

Marcin Piątkowski, profesor ekonomije na Univerzitetu Kozminski, vodeći ekonomista za Južnu Aziju u Svjetskoj banci i bivši savjetnik zamjenika premijera i ministra finansija Poljske, uputio je optimističnu poruku Crnoj Gori. Istakao je da je članstvo u EU značajno doprinijelo ekonomskom razvoju Poljske, koja je danas višestruko bogatija nego prije pristupanja. Kao ključne preduslove uspjeha izdvojio je disciplinu u funkcionisanju institucija, jasnu razvojnu viziju i sposobnost društva da se okupi oko zajedničkih strateških ciljeva. “Treba da počnemo da uživamo u zlatnom trenutku. Nikada nismo postizali bolje rezultate i treba da cijenimo činjenicu da smo se pridružili EU. Treba imati određene rezerve ali imali smo sreće i to treba cijeniti. Moja poruka za Crnu Goru je jednostavna: Dosta je država koje bi htjele da budu članice Evropske unije.. EU je je mašina koja uzima siromašne države i pretvara ih u bogate. Poljska je imala lose rezultate 1000 godina. Nakon pridruženja je postala najbrže rastuća država na svijetu. Sada smo četiri puta bogatiji nego prije pristupanja.  Da bi uspjeli mora postojati disciplina prema institucijama. Morate imati vizuju da bi mogli da pristpupite. Za Poljsku je bilo to da okupimo sve građane oko EU I Nato. Sada želimo , imamo viziju da budemo bogatiji od njemačke I mislim da je to realan zadatak”, zaključio je Piątkowski.

Madis Müller, bivši guverner Banke Estonije, ukazao je na snažan ekonomski rast Estonije nakon pristupanja EU, kao i na značaj evropskih fondova za unapređenje infrastrukture. Istovremeno je naglasio da članstvo samo po sebi nije dovoljno: dugoročni razvoj zahtijeva kvalitetne domaće institucije, ulaganje u obrazovanje i zdravstvo, kao i aktivno upravljanje tržištem rada. Posebno je istakao izazov odliva stručne radne snage i značaj stvaranja uslova za njen povratak. “Prosječna zarada nakon pridruživanja 2004 do 2008. Godine je bilježila rast oko 40 odsto nominalne zarade. Koristi su bile mnogobrojne, mnogo veće od povećanja zarada. Izgradili bolju infrastrukturu velikim dijelom zahvaljujući EU fondovima. Ali želim da naglasim da se ne radi o tome samo da postanete članica EU već da imate sopstvene institucije koje će podržati rast. Obrazovanje, zdravstvo sa druge strane su oblasti koje  su u nadležnosti Vlade i Vlada je ta koja se mora pozabaviti tim oblastima.  Sa druge strane smo imalo odliv radne snage. Građani su išli u Finsku za boljim angažmanom, pretežnop ljekari i medicinsko osoblje I tu smo imali najveći problem, odliv stručne radne snage. Postojao pristisak da se povećaju zarade. Dakle, važno je upravljati tržištem rada mora se pronaći način da se privuče radna snaga I zamijene oni koji su napustili državu. Mi smo to uspjeli i sve više Estonaca se vraća kući nego što odlazi”, naveo je Miler.

Članstvo u EU otvara tržišta, ali zahtijeva brže prilagođavanje privrede.

Panel II — Perspectives from CEOs of Leading EU Companies in Montenegro

Panel II “Perspectives from CEOs of Leading EU Companies in Montenegro“ moderirala je Ana Kentera, izvršna direktorica Alter Modusa i predsjednica Udruženja mikrokreditnih finansijskih institucija Crne Gore.

Vasilis Panagopoulos, izvršni direktor Jugopetrol AD (kao dio grupe HELLENiQ ENERGY) je u velikoj mjeri već pripremljena za evropske regulatorne zahtjeve, posebno u energetskom sektoru. istakao je značaj ulaganja u energetsku infrastrukturu, sigurnost snabdijevanja i energetsku tranziciju. Ukazao je i na visoko učešće gotovinskih plaćanja u maloprodaji, kao i na potencijal vještačke inteligencije u marketingu i poslovnom planiranju.

Aleksa Lukić, predsjednik Upravnog odbora Erste banka Crna Gora, naglasio je da evropske integracije zahtijevaju postepeno prilagođavanje privrede evropskim standardima, posebno u oblasti kontrole poslovanja, sprečavanja prevara i zaštite klijenata. Istakao je i koristi SEPA sistema za smanjenje troškova prekograničnih plaćanja. Lukić smatra da je bankarski sektor među najusklađenijim djelovima crnogorske ekonomije sa evropskim standardima, ali da je za nastavak tog procesa neophodno snažnije uključivanje i ostalih sektora.

Branko Mitrović, izvršni direktor kompanije One Crna Gora i predsjednik Upravnog odbora Savjeta stranih investitora Crne Gore ukazao je na potencijal evropskih integracija za privlačenje investicija i povezivanje različitih sektora. Vještačku inteligenciju prepoznao je kao alat za povećanje produktivnosti, a ne samo kao zamjenu za ljudski rad.

Bogdan Podlesnik, savjetnik Upravnog odbora NLB Banka Podgorica, govorio je o iskustvima Slovenije, značaju stranih investicija za prenos znanja i unapređenje poslovanja, kao i potencijalu dijaspore. Istakao je da AI ubrzava analitičke procese, ali da povjerenje, edukacija korisnika i zaštita od digitalnih prevara ostaju nezamjenjivi.